https://knjiznica.gfz.hr/files/original/60e13a676372736e5f408ddd93a0d686.jpg 3b50d98c40bf1e3a18c15e9f2a5b91a3 Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Title A name given to the resource Zbirka starih i rijetkih knjiga Geofizičkog odsjeka Dublin Core The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/. Description An account of the resource <br /><strong>Benedikt Stay</strong> (Stojković) hrvatski je latinistički pjesnik (Dubrovnik, 1714. – Rim, 1801.). Kao mladić u Dubrovniku zainteresirao se za matematiku i filozofiju. Godine 1742. u Rimu se zaredio i postao profesor na Papinskom sveučilištu. Pisao je poeme filozofsko-znanstvene i teološke tematike u kojima izlaže Descartesovu filozofiju i Newtonovu mehaniku. Dopisivao se s prijateljem R. Boškovićem, koji mu u nekim pismima i dodatno obrazlaže značenje nekih njegovih postavki. <br /><br />Ovo je najznačajnije djelo dubrovačkog pjesnika, filozofa i znanstvenika Benedikta Staya (Benedictus, Benedicto, Benedetto) iz 1749. godine <span style="text-decoration:underline;">Philosophiae …. Versibus traditae libri seks, editio tertia juxta secundam editionem Romanam</span>. Radi se o trećem izdanju, objavljenom u Veneciji, njegovog filozofskog didaktičkog epa u 6 knjiga, pisanom na latinskom jeziku u heksametrima, o Descartesovoj prirodnoj filozofiji. U drugoj knjizi spjeva Stay prema Descartesu tumači koja je narav tijela, kakav je odnos prostora i tvari, kako glase zakoni očuvanja količine gibanja i tri zakona gibanja. U trećoj knjizi u tančine je izložio izvornu Descartesovu teoriju vrtloga. U četvrtoj knjizi je obradio probleme posebne fizike, kao što su primjerice plima i oseka, sjeverna zora, podrijetlo izvora, vjetrovi, padaline i potres. U završnici četvrte knjige opisao je epizodu o velikoj dubrovačkoj trešnji iz 1667. godine. U stihovima šeste knjige svog spjeva, prihvatio je obrazloženje kojim je Bošković osporio polazište Descartesove prirodne filozofije: „Vrtlozi, kakve su htjeli kartezijanci, ne mogu postojati; ako postoje, ne mogu dugo trajati; ako potraju, ne mogu udovoljiti zakonima nebeskih kretanja.“ U drugoj knjizi spjeva Stay prema Descartesu tumači koja je narav tijela, kakav je odnos prostora i tvari, kako glase zakoni očuvanja količine gibanja i tri zakona gibanja.<br /><br /><br />