Neki dan na kavi sa sestrom..

Ona: A zašto je objavljivanje znanstvenih članaka u časopisima tako važno i zašto se stalno borite da imate besplatan pristup svima njima? Objasni mi na neki jednostavan način. Kao djetetu. Da razumijem. :-)

Ja: Hm.. ok.. razmisliti ću pa ti pošaljem mail sa objašnjenjem .. svojim riječima.

Ona: Mail? Ajde.. Dobro da mi nisi rekla da ćeš mi poslati pismo!

Ja: Hm.. dobra ideja .. mogla bi ti guščjim perom napisati pismo :-)

Poslala sam joj mail.

Bok!

Evo odgovora na tvoje pitanje.

Krenuti ću od povijesti. Logično. :-)

Nekada davno, do sredine 17. stoljeća, znanstvenici i mislioci su komunicirali drugačije nego danas. Formalno su komunicirali pišući i objavljujući knjige. Neformalna komunikacija svodila se na dogovaranje sastanaka i pisanje i razmjenjivanje pisama. Tada ih je bilo relativno malo pa je to bilo izvedivo. Tako je npr. Galileo Galilei znao da postoji neki Johannes Kepler koji je isto matematičar, astronom, fizičar i mislioc kao i on sam, pa mu je iz Italije u Njemačku pisao pisma .. tako mu je u jednom pismu izložio da zagovara Kopernikov heliocentrični sustav a ne Ptolomejev geocentrični.. i tako dalje ..

Ali .. taj princip pisanja pisama i izdavanja knjiga postao je dugotrajan i nepraktičan. Pogotovo zato što se broj znanstvenika počeo povećavati!! Zato su se sredinom 17. stoljeća ideje počele razmjenjivati kratkim člancima u časopisima, što je brže i efikasnije. Do danas je to glavni formalni kanal komunikacije u znanosti. A neformalni kanali su danas konferencije, stručni skupovi, e-mailovi, društvene mreže. U interesu je svakog znanstvenika da što prije sazna što njegovi kolege rade – da ima pristup informacijama! To je u njegovu interesu, ali samim time i u interesu čovječanstva. Jer napredak u znanosti donosi napredak općenito, ona je tu u službi boljitka! Pojednostavljeno gledano to ti je ovako: Biomedicinske znanosti se bave čovjekom i poboljšavaju njegovo zdravlje. Prirodne i tehničke znanosti se bave vanjskim svijetom i pojavama i poboljšavaju praktični čovjekov život na Zemlji. Društvene i humanističke znanosti se bave čovjekovim unutarnjim svijetom i poboljšavaju odnose između ljudi i odnos čovjeka sa samim sobom. A sve njih okružuje filozofija koja sveobuhvatno propituje i uči nas „kako razmišljati“. (Ne zaboravi, tu je i umjetnost koja oplemenjuje čovjeka, i jednako je važna kao i znanost i filozofija).

U svakom slučaju, nadam se da sam ti uspjela dočarati da je objavljivanje znanstvenih članaka (i pristup njima) važno za znanost, a time i za opće dobro – napredak čovječanstva u cjelini.

Pusa, Iva